Vijesti

Falsifikovanim presudama stranke zloupotrebljavaju izvršitelje

Javni izvršitelji, čija uloga je veoma aktivna kroz pružanje efikasnijeg i bržeg postupka izvršenja, uspjeli su da naplate trećinu potraživanja, što je slučaj i u drugim evropskim zemljama, naveo je u razgovoru za Dnevne novine predsjednik Komore javnih izvršitelja Crne Gore Vidak Latković.

Dodaje da su kod nas izvršiteljske tarife najniže u odnosu na zemlje u regionu, te da su time izvršni dužnici najzaštićeniji, dok je s druge strane smanjenje tarifa uticalo na finansijsku održivost kancelarija pojedinih javnih izvršitelja. Najzahtjevniji dio posla javnih izvršitelja, kako navodi Latković, i dalje je komunikacija sa strankama, pokazalo se da još uvijek ne postoji razumijevanje za njihovu ulogu u postupku, no progres u tom dijelu ipak je primjetan.

“Mogu potvrditi da se posljednjih godina ta naša uloga kao javne službe sve više prepoznaje i prihvata. Tako da građani postaju svjesniji dug se mora platiti, obaveze iz pravosnažne i izvršne presude se moraju namiriti, te da ukoliko se to ne desi javni izvršitelj će to sprovesti prinudnim putem”, naveo je Latković.

Umrežavanje je ubrzanje postupka

Komora javnih izvršitelja je posljednjim Akcionim planom za sprovođenje Strategije reforme pravosuđa, čiji je jedan od nosilaca, obavezana da sprovede umrežavanje svoje baze podataka sa bazama podataka koje vode državni organi.

“Konkretno, sa bazom Ministarstva unutrašnjih poslova, zatim sa bazom Pravosudnog informacionog sistema (PRIS), u nekoj perspektivi takođe je u planu umrežavanje sa evidencijom Uprave za nekretnine, odnosno katastrom nepokretnosti, kao i bazom Centralne depozitarne agencije dakle svih onih baza podataka koje su nam neophodne za određivanje i sprovođenje izvršenja, a u kojima su pohranjeni i čuvaju se lični i podaci o imovini”, naveo je Latković.

U ovom momentu Komora razmjenu podataka iz Centralnog registra stanovništava, koje vodi MUP, a koji sadrži podatke o prebivalištu, matične brojeve, činjenice rođenja i smrti, podatke o posjedovanju motornih vozila, vrši pismenim putem.

“To nam značajno usporava i otežava postupak, kao i rad naših kancelarija i filijala MUP-a koji moraju na svaki taj pismeni zahtjev da nam odgovore pisano. Mi smo tu inicijativu pokrenuli već nekoliko godina unazad i pokušavamo sa MUP-om da to dovedemo do kraja kako bismo imali elektronsku razmjenu podataka”, kazao je Latković.

U tom dijelu uspješno je realizivana saradnja sa Poreskom upravom, odnosno Komora sa njima ima direktnu razmjenu elektronskim putem, odakle pribavlja podatke za poslodavce izvršnih dužnika, što značajno ubrzava postupak.

“Koristimo i web servise Centralne banke pa pribavljamo podatke o transakcionim računima naših dužnika. Definitivno je saradnja sa MUP-om nešto čemu težimo i nadamo se da ćemo u narednom periodu uspjeti da uvežemo sa bazoma podataka, ali i PRIS-om koji nam omogućava da vršimo provjeru autentučnosti sudskih odluka koje su kod nas predviđene kao izvršni naslovi”, pojasnio je Latković.

Zloupotreba kroz falsifikovane presude

Latković dodaje da je rad javnim izvršiteljima značajno otežan upravo zbog nemogućnosti pristupa bazi Pravosudnog informacionog sistema (PRIS), što strankama omogućava zloupotrebu.

“To je omogućavalo strankama da vrše zloupotrebe, tako šo su nam podnosili falsifikovane presude, a mi nismo imali način da provjerimo autentičnost te isprave. Dobijete papir sa pečatima i nemate sistemsku mogućnost da to provjerite, a i niste zakonski obavezni da to uradite već uzimate da je riječ o javnoj ispravi i da je njen sadržaj autentičan izvorniku. Za još veću sigurnost postupka moramo se uvezati sa sistemima koje sam pomenuo, a to često bude složen i zahtjevan posao”, naveo je Latković.

Kako je kazao, iako javni izvršitelji nemaju obavezu da provjeravaju autentičnost sudske odluke, to je poželjno da rade upravo kako ne bi došlo do urušavanja povjerenja u njihov rad.

“Mi smo uveli alat u naš softverski sistem koji nam omogućava da između sebe provjeravamo presude, jer se dešavalo da se izvršava ista presuda kod nekoliko javnih izvršitelja, opet voljom onog koji je podnosi. Informacioni sistem je nešto što nas sve štiti, ubrzava nam i olakšava rad i čini ga pouzdanijim i bržim. To je najveći benefit koji je Komora uradila za sve izvršitelje, a uveli smo ga prje dvije godine”, naveo je Latković.

Manjka podrške Uprave policije

Izlazak na lice mjesta vrlo je neprijatan dio posla javnih izvršitelja, a posebno kada moraju, shodno zakonskim ovlašćenjima, izvršiti iseljenje, to jeste ispražnjenje od lica i stvari.

“To su dosta teške situacije i tu mogu reći da nam manjka podrške pripadnika Uprave policije koji su zakonom dužni da nam pruže asistenciju u takvim slučajevima, jer javni izvršitelj nema sredstva prinude, osim autoriteta koji mu je zakon dao kroz nadležnosti, ali često to nije dovojno da stranke postupe po našim nalozima i onda smo prinuđeni da angažujemo pripadnike Uprave policije” pojasnio je Latković.

Kako dodaje, službenici policije jesu dužni da priskoče” prilikom iseljenja, ali često ne pruže asistenciju pozivajući se na svoj pravilnik da nisu ostvareni uslovi za asistenciju.

“Ako stvarno želimo vladavnu prava i da se pravosnažne i izvršne odluke sprovode, ako želimo autorite tih odluka prema strankama, u smislu da će ih dobrovoljno izvršiti ili makar nakon što se pokrene izvršni postupak, a ne čekati prinudno ostvarenje potraživanja, moramo pokazati snagu zakona i državnih organa, pa i javnih izvršitelja upravo kroz samo sprovođenje izvršenja” istakao je Latković.

Mugoša pokušao da naplati 864.000 eura duga koji ne postoji

Javni izvršitelj Siniša Mugoša uhapšen je 28. marta prošle godine zbog sumnje da je falsifikovanom presudom pokušao da od Crnogorskog telekoma naplati 864.000 eura fiktivnog duga. Kako se navodi u naredbi za sprovođenje istrage, Mugoša je od za sada nepoznate osobe u Beogradu preuzeo falsifikovanu presudu po kojoj izvjesna firma iz Slovenije potražuje od Telekoma 864.000 eura.

Na osnovu te lažne odluke suda, Mugoša je navodno donio rješenje o izvršenju po kojem je 20. marta novac trebalo da bude uplaćen. Međutim, dan kasnije, službenici Telekoma su prijavili to Specijalnom tužilaštvu koje je odmah blokiralo isplatu, pa nije došlo do prenosa cjelokupnog iznosa sredstava.

Istragom je obuhvaćen i Aleksandar Nestorović koji je, kako se sumnja, pomagao Mugoši u realizaciji plana. Tokom saslušanja u Specijalnom tužilaštvu, izvršitelj je ranije negirao da je na osnovu falsifikovane dokumentacije sproveo postupak potraživanja, blokade i naplate sredstava od Crnogorskog telekoma. Tvrdio je da je radio sve po zakonu i pravilima struke, te da će to i dokazati tokom daljeg procesa. Postupak istrage u ovom procesu je priveden kraju, tako da se uskoro može očekivati i podizanje optužnice.

Zlokovic i Mijuškovic “skidali” veće sume novca sa računa firmi

Protiv Zlokovića su 2016. godine formirana dva predmeta. Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet protiv Zlokovića i više NN lica zbog sumnje da su na osnovu falsifikovane sudske presude sa računa Ministarstva za informaciono društvo i telekomunikacije nezakonito uzeli 263.000 eura. Zloković je upravnim inspektorima pokazao potvrdu da je novac predao advokatu iz Beograda Marku Lj. Jeliću, kojeg, međutim, nema na spisku advokatske Komore Beograda, a ni Srbije. Ta je prijava podnesena 5. jula, a predmet je formiran dva dana kasnije.

predmet je potom preuzelo Više državno tužilaštvo zbog sumnje da je Zloković počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja koje je u nadležnosti tog tužilaštva. U ovom predmetu još traju vještačenja. Nakon toga, Ministarstvo pravde je podnijelo prijavu protiv Zlokovića kao i tri predloga za pokretanje disciplinskog postupka Komori javnih izvršitelja.

Protiv Zlokovića i njegovog kolege iz Nikšića Aleksandra Mijuškovića Elektroprivreda je 2016. godine Višem državnom tužilaštvu podnijela krivičnu prijavu zbog sumnje da su ovi javni izvršitelji pokušali da sa računa Elektroprivrede “skinu” 706.000 eura. Zloković i Mijušković su uspjeli da sa računa EPCG nezakonito podignu 14.800 eura, dok nije stigla zabrana prinudne naplate.

Nikšićki Vodovod je takođe imao dosta problema nakon što je angažovao izvršitelja Mijuškovića za naplatu duga. On je po istoj matrici kao sa EPCG, pokušao da ošteti ovo nikšićko javno preduzeće za 400.000 eura. Komora javnih izvršitelja je tada suspendovala Mijuškovića na šest mjeseci i najavila da mu može biti izrečena mjera trajne zabrane obavljanja izvršiteljske djelatnosti.

Zlokovića čeka riječ ministra, protiv Mugoše se vodi postupak

Zakonom o javnim izvršiteljima je propisano da se na 25.000 stanovnika imenuje po jedan izvršitelj, odnosno za teritoriju Crne Gore dovoljno je 33 izvršitelja, a trenutno ih je imenovano 30, od kojih je bivši predsjednik Komore Siniša Mugoša privremeno udaljen do pravosnažnog okončanja krivičnog postupka koji se vodi protiv njega.

Od kada postoji Komora kao zakonom propisano obavezno strukovno udruženje javnih izvršitelja, odnosno od aprila 2014. godine, bio je jedan slučaj da javni izvršitelj traži razrješenje.

“To je izvršitelj iz Nikšića, a razrješenje je tražio iz razloga lične prirode. S druge strane, u odnosu na izvršitelja iz Podgorice, Aleksandra Zlokovića, 2017. je donesena odluka Upravnog suda, kojom je potvrđena odluka disciplinske komisije Komore o razrješenju, a čeka se konačna odluka o razrješenju od ministra pravde. Zlokoviću je izrečena disciplinska mjera trajnog prestanka obavljanja izvršiteljske dužnosti i on ne obavlja djelatnost”, kazao je Latković.

Naveo je da je Ministarstvo pravde zaduženo da izradi godišnji plan o sprovođenju kontrola, te da pored nadležnog ministarstva nadzor vrši i Komora kroz rad komisije i predsjednika komore koji je ovlašćen da postupa po svim pritužbama i pokreće postupke tamo gdje postoji osnovanost navoda da je počinjena neka od disciplinskih povreda.

“Ministarstvo najmanje jednom godišnje obiđe sve kancelarije, uz vanredne kontrole kad okolnosti ukažu potrbu za tim. Ministarstvo daje mjere kroz zapisnik direktno izvršitelju, a odnose se na nadležnosti vođenja knjiga, spisa predmeta, odnosno više tih upravnih stvari. Dok se zakonitost preispituje od strane sudova, koji isključivo donose odluke po prigovorima i zahtjevima za otklanjanje nepravilnosti, pa na taj način vrše kontrolu zakonitosti i pravilnosti našeg rada kao instanciono viši organi u postupku i njihove odluke se konačne”, pojasnio je Latković.

Izvor: Dnevne novine

Info

Ovdje možete pronaći imenik Javnih izvršitelja Crne Gore. Detaljnije...

Ovdje možete preuzeti uredbu o terifi javnih izvršitelja. Detaljnije...

Poslednje novosti

Kontakt

  • Add: Ulica Moskovska 28 A. Podgorica Crna Gora
  • Tel: +382 (0) 20 240 306
  • Email: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
Vi ste ovdje: Home Vijesti Falsifikovanim presudama stranke zloupotrebljavaju izvršitelje